![]() |
![]() |
|
| Broj 32 | 19. decembar 1999. | Godina IV |
| |
|
|
| |
|
|
| |
|
|
| |
|
|
| |
|
|
![]() |
B l i c | |
| |
||
|
PRIJEM ZA RATNE INVALIDE Predsednik Skupstine opstine Uzice Milan Nikitovic priredio je u utorak prijem za invalide iz ratova 1990-1999. godine. Sasa Lujovic i Mile Novakovic iz Udruzenja ratnih vojnih invalida upoznali su predsednika Nikitovica sa problemima koje ova organizacija ima u obezbedjenju osnovnih uslova za zivot invalida. Materijalni problemi i stambeno resenje najcesca su neresena pitanja invalida. Prema recima Milana Nikitovica u uzickoj opstini su u prosloj godini dodeljena tri stana solidarnosti, deca poginulih boraca imala su organizovano letovanje, a porodicama palih boraca urucene su jednokratne novcane pomoci. KONFERENCIJA SPO UZICE Na konferenciji odrzanoj u petak predsednik Okruznog odbora SPO Uzice Petar Ristovic i portparol dr Dragic Jezdic upoznali su javnost sa rezultatima poslednje sednice Glavnog odbora SPO. Na njoj je dominiralo pitanje drzavnog terorizma cija je posledica, po istrazi koju je vodila stranka, nedavna pogibija cetvorice visokih funkcionera SPO kod Lazarevca. Drugo vazno pitanje je represija rezima prema medijima primenom Zakona o javnom informisanju, gde se izricu drakonske kazne sa ciljem da uguse nezavisne medije. U takvoj situaciji Srpski pokret obnove izabrace strategiju delovanja u narednom periodu u borbi za demokratizaciju Srbije. NOVI ANTENSKI STUB NA BIOKTOSU Na brdu Bioktos iznad Uzica pocelo je postavljanje novog antenskog stuba visine 38 metara, sto ce Uzicanima omoguciti bolji prijem i veci izbor radijskih i televizijskih programa. Planirano je postavljanje 10 televizijskih i cetiri radijska predajnika, a javni konkurs za njegovo koriscenje bice objavljen ovih dana po cenama koje utvrdi Izvrsni odbor Skupstine opstine Uzice. Prethodni antenski stub na Bioktosu srusen je tokom bombardovanja, a na njegovom ponovnom podizanju i finansiranju angazovana je uzicka Direkcija za izgradnju. U preduzecu "24. septembar" izvrsena je probna montaza konstrukcije. Bice obezbedjen i agregat za napajanje strujom u slucaju prekida. FAKTORI RIZIKA ZA NARKOMANIJU U subotu, na trecem po redu seminaru "Skola bez droge" koji se odzava na uzickom Uciteljskom fakultetu, teme su bile faktori rizika za pojavu narkomanije. Radoznalost, socijalni i psihicki razlozi posebno su obradjeni kao potencijalni uzroci pocinjanja uzimanja droge. Polaznicima seminara, ucenicima osnovnih i srednjih skola, koji ce sutra u svojim skolama voditi slicne seminare, podeljena je i skripta sa dosadasnjim temama koje su obradjene na tri prethodna seminara. Zavrsna predavanja su sledeceg vikenda. |
||
![]() |
F o k u s | |
| |
||
| Radenko Mutavdzic | ||
|
NA IZMAKU 1999. Slike zivota oko nas, ali i najnoviji statisticki podaci, govore da smo sada na oko 50 procenata onoga sto smo bili pre godinu dana. Prema podacima Instituta drustvenih nauka prosecna plata u oktobru bila je 91 marku, sto je 53 odsto prosecne oktobarske plate 1998. godine. Ako se imaju u vidu ostale tendencije, pre svih da proizvodnja ne raste ni u poredjenju sa ratnim mesecima, da devizni kurs stalno raste (22 dinara za marku sto je mesecni skok od 10,4 odsto), da rastu i cene (po mesecnoj stopi od 6,8 odsto), onda nema optimizma pred nastupajucu 2000. godinu. Podatak da su plate rasle po mesecnoj stopi od 10,6 odsto daje iskrivljenu sliku socijalne karte jer je povecan udeo onih koji primaju znatno iznad proseka, sto znaci da je mnogo vise i onih kojima je plata dodatno pala ispod proseka u republici. Dakle raslojavanje se nastavlja, odnosno raste masa siromasnih u odnosu na sve manji broj onih koji se drze "iznad vode". A medju njima je i onaj statisticki zanemarljivi ali u svakodnevnom zivotu toliko upadljivi sloj bogatih kojima u ovoj zemlji vise nista nije skupo i koji ce, na primer, opet razgrabiti novogodisnje aranzmane ili slicne ponude koje su odavno nedostupne obicnim ljudima. U poredjenju sa drugima, u ovoj godini belezimo novi pad, tako da sa 1180 dolara po stanovniku zauzimamo pretposlednje mesto medju susedima. Ispod nas je samo Albanija sa 826 dolara, ali je zato Slovenija ispred nas sa cak 9740 dolara po stanovniku. Pre samo par godina, kad smo mislili da gore ne moze biti, uzimali smo 1989. godinu kao uporednu i govorili kako nam treba 5 do 10 godina da dostignemo taj nivo. U ovoj godini ostvarili smo izmedju 30 do 40 odsto drustvenog proizvoda iz te 1989, odnosno ukupni efekti nase propasti bacili su nas na najnizi nivo u poslednje 4 decenije. O decenijama koje su potrebne da dostignemo 1989, ako ovako budemo morali da pretrajavamo, bolje da ne govorimo. Ali treba istaci da su u odnosu na uporednu 1989, kao godinu rusenja Berlinskog zida i propadanja istocnog ideoloskog i ekonomskog bloka, ostale srednjoevropske zemlje u tranziciji uspele da zaustave pad i postignu odredjeni napredak, a Poljska je taj nivo i prevazisla. Jugoslavija ce, prema procenama ekonomskih strucnjaka, ovu godinu zavrsiti sa inflacijom od 70 odsto. Opustenija monetarna politika bila je nuznost zbog obaveza drzave stvorenih u poslovima obnove porusenih mostova i objekata, ali i zbog izmirivanja zaostalih obaveza prema brojnim kategorijama neizmirenih: penzioneri, prosvetni radnici, rezervisti, primaoci socijalne pomoci i decjih dodataka... Nikad sve rupe zapusiti, a curi na sve strane. A odozgo, u bure, dotice sve manje. Manevarske sposobnosti sve su manje, tako da se u narednu godinu ulazi sa izricitim zahtevom za razresenje dileme: ili otvaranje prema svetu ili oslanjanje na sopstvene snage sa jasnim posledicama (daljeg propadanja) koje iz te politike proizilaze. Ustvari, izbor je prividan. Otvaranja prema svetu nema jer taj svet, s kojim smo uvek najvise radili, nece sa nama. Ovaj drugi, s kojim mislimo da nesto uradimo, i sam gleda sta ce sa sobom! Pomoci nam nema, a propasti jos ne mozemo. Preuranjene su zato neke prognoze o gladi u sledecoj godini. Jos ce ova zemlja donositi plodova, samo sto oni mnogima nece dopasti ni u pribliznoj kolicini koliko bi hteli. Selektivna ishrana postace statisticka kategorija iza koje ce se kriti podaci sta i koliko nije vise dostupno na trpezi siromasnih. |
||
![]() |
K n j i g a | |
| |
||
|
SUSRET SA LJILJANOM HABJANOVIC DJUROVIC U sredu je u Citalistu uzicke Narodne biblioteke priredjen susret sa piscem Ljiljanom Habjanovic Djurovic, autorom bestselera "Zenski rodoslov" i "Paunovo pero" i najcitanijim piscem u uzickom biblioteci u ovoj godini. O delima Ljiljane Habjanovic Djurovic govorio je knjizevni kriticar Vasa Pavkovic. IZBOR ZA NIN-OVU NAGRADU Ziri za dodelu ugledne NIN-ove nagrade za najbolji roman objavljen u tekucoj godini sveo je ovogodisnji izbor na 20 romana od kojih ce biti izabrano 5 da bi za njih glasali clanovi zirija. Medju njima su i dva romana autora koji zive u uzickom kraju. Dr Vidan Nikolic, profesor na Uciteljskom fakultetu u Uzicu, autor je romana "Senka despotice", a roman "Uragan" napisao je knjizevnik iz Arilja Dobrilo Nenadic. Izdavac obe knjige je beogradska "Narodna knjiga". |
||
![]() |
I z l o z b a | |
| |
||
|
IZLOZBA SKULPTURA NIKOLE IVOSEVICA Uzicki "Art" je organizator izlozbe skulptura u drvetu Nikole Ivosevica iz vojvodjanskog mesta Bajmok, koja je otvorena u utorak u holu Narodnog pozorista. Izlozeno je 45 skulptura koje prikazuju ljude i zivotinje u vecnoj igri Erosa i Tanatosa, a deo skulptura posvecen je kosovskom mitu. Na otvaranju izlozbe govorio je profesor Univerziteta u Beogradu dr Branko Cupurdija. UZICKI LIKOVNI SALON U utorak u Gradskoj galeriji bice otvoren tradicionalni Uzicki likovni salon, na kome ce ove godine biti 18 radova akademskih slikara i vajara koji zive i rade u Uzicu. Organizator Salona je Udruzenje likovnih umetnika Uzica. |
||
![]() |
S p o r t | |
| |
||
|
OLIVERINA BRONZA NA EVROPSKOM KROSU Najbolja jugoslovenska atleticarka Olivera Jevtic osvojila je jos jednu medalju na evropskim takmicenjima. Na prvenstvu Evrope u krosu koje je proslog vikenda odrzano u Sloveniji, Olivera je bila je treca i osvojila bronzanu medalju. |
||
![]()
Casopis je besplatan i distribuira se preko Internet-a. Prijavljivanje
za preuzimanje brojeva putem e-maila na
subscribe@uzice.datavoyage.com . Odjavljivanje na mailto:
unsubscribe@uzice.datavoyage.com.Svaki broj casopisa mozete pogledati i na (c)1998 Copyright by DataVoyage. Sva prava zadrzana. |