|
ČETVRTI
JUGOSLOVENSKI POZORIŠNI FESTIVAL UŽICE 1999. |
|
TREĆE FESTIVALSKO VEČE Sreda, 10. novembar NARODNO
POZORISTE SOMBOR Reditelj:
KOKAN MLADENOVIC ULOGE
: O PREDSTAVI - Novo, drugacije i po mnogo cemu provokativno, scensko "citanje" Seleniceve drame, zestoko je, oporo kao i sam komad, ali i zivot koji je jos jedan ovdasnji narastaj suocio s istinom o vlastitom narodu, istinama kojima istorija, u ovim prostorima, uvek iznova daruje aktuelnost. Mladenovic sa somborskim glumcima pravi uzbudljivu predstavu i u nju na najneposredniji nacin uvlaci publiku sugerisuci da je uzaludan svaki pokusaj distanciranja od stvarnosti i neprijatnih istina. Aleksandar Milosavljevic - Baratanje ovakvim tekstualnim predloskom u vreme sadasnje dovodi reditelja u velika iskusenja, ali i zahteva od njega ogromnu odgovornost. Kokan Mladenovic, reditelj koji svojim talentom i vec dovoljno osvedocenim kvalitetima svog zanata bira ispravan kljuc, u kome je, uostalom, ovaj tekst i pisan. Ali je u citanju prikriven izmedju redova svake replike i vestim rediteljskim resenjima izdize naizgled dominantnu fabulu na sustinski znacenjski nivo. Ponekad mozda i grubim iscrtavanjem likova i njihovih karaktera, dramske situacije u kojima se oni sukobljavaju samo su sibica koja pali fitilj onog eksplozivnog sadrzaja, skrivenog u vecitoj bratoubilackoj prici srpskog naroda, koji parcijalne interese vazda nadredjuje jedinstvenom nacionalnom interesu. Stoga i svi punktovi u predstavi tacno su postavljeni u ovom sudbinski tragicnom, nadamo se ne i vecnom, unutrasnjem sukobu srpskog nacionalnog bica. Stevan Serban - Narod koji u svom genetskom kodu poseduje sklonost ka mitomaniji, narod u kojem je, kroz istoriju, Srbin Srbinu cesto bio Kain (Avelju), to je antropoloski portret naroda koji u svojoj drami daje Slobodan Selenic, preuzimajuci moralni rizik da za ruznu sliku bude okrivljeno - ogledalo. Istu vrstu rizika podrazumeva i predstava Kokana Mladenovica i somborskog Narodnog pozorista, mada, izmedju vremena nastanka drame i vremena nastanka ove predstave, stoji, nazalost, mnogo argumenata u prilog verodostojnosti pomenutog grupnog portreta. Darinka Nikolic - Rezija Kokana Mladenovica, snazno podrzana od strane somborskog ansambla, uz vec pomenute kvalitete, svojim krajnjim ucinkom potvrdjuje rediteljenju nameru da afirmise ono sto se u Selenicevom komadu danas cini posebno aktuelnim, ali i ono sto u tom komadu predstavlja, kako na planu znacenja, tako i na planu zanata, najsnazniji dramski potencijal. Okruzeni sa svih strana publikom koja im je toliko blizu da moze da ih dodirne, ali i da vidi svaku eventualnu laz u njihovoj igri, glumci somborskog Narodnog pozorista odigrali su ovu predstavu pod visokom tenzijom, u stilski dosledno sprovedenom naturalistickom prosedeu. Gordana Savin |
|
|
|
|
| RAZGOVORI ... | |
|
Miodrag Tabacki je vec redovni gost festivala, svaki put nagradjivan za svoja scenografska resenja. Izostao je samo prosle godine i samo tada ostao bez "Ardaliona". "Prosle godine nijedna moja predstava nije bila u konkurenciji i zapravo sam te pozorisne sezone radio na nekim drugim medijima kao sto su opera i balet, a u drami sam izostao". * Pratite sudbinu ovog festivala od samog njegovog pocetka. Da li je opravdao svoje postojanje? "Ovaj festival mora postojati i mora se negovati jer je apsolutno najznacajniji i najsveobuhvatniji u ovom trenutku. Ja jako postujem Sterijino pozorje ali je ono uze jer se bazira iskljucivo na domacem dramskom stvaralastvu. Dakle, bez obzira na probleme koje ovaj festival ima i koji se osecaju, moramo svi dati sve od sebe da ga ocuvamo, da postane sve bolji i bolji. A na nama pozorisnim poslenicima je da omogucimo selekciju za njega". * Da li je sve teze uzivati u poslu koji volite kada nam se umetnost i zivot sve vise preplicu, a zivot nam je sve tezi i ruzniji? "To su strasno licne stvari koje mogu da inspirisu i nadajmo se da inspirisu u pozitivnom smislu, jer neminovno se sve odslikava na nas rad u pozoristu. Ali ovu predstavu ja zapravo ne dozivljam kao pesimisticnu. Uzicka publika je, nadam se, shvatila da jedan od blizanaca odlazi, iz tehnickih razloga, on nije mogao i da nestane i ja to dozivljam kao optimistican kraj. Trudim se da u svemu budem pozitivan. Mirjana Petrovic |
|
|
|
|
|
PRATEĆI PROGRAM ANTOLOGIJA SAVREMENE DRAME U okviru prateceg programa ovogodisnjeg festivala odrzana je promocija edicije "Savremena srpska drama" Muzeja pozorisne umetnosti na kojoj je predstavljeno pet do sada izdatih knjiga ove edicije. O svakom od 25 savremenih pozorisnih komada od 23 srpska dramska pisca, koliko sadrzi edicija, govorili su Dusan C. Jovanovic, direktor Zavoda za proucavanje kulturnog razvitka Srbije, Irina Kikic, kustos Muzeja pozorisne umetnosti i dramski pisac i Zeljko Hubac, urednik Pozorisnog muzeja i sekretar Udruzenja dramskih pisaca Srbije. Predstavljajuci ediciju, direktor Muzeja pozorisne umetnosti Srbije, glavni i odgovorni urednik edicije "Savremena srpska drama" i predsednik Udruzenja dramskih pisaca Srbije Miodrag Djukic je istakao: - Ovu ediciju smo pokrenuli pre svega u predsednistvu Udruzenja dramskih pisaca Srbije zeleci da, ako je ikako moguce, ucinimo jedan ozbiljan napor i predstavimo jugoslovenskoj i srpskoj kulturnoj javnosti nase savremeno dramsko stvaralastvo. Mozda se neki medju vama nece sloziti, ali sam siguran da je nas nacionalni teatar, ne mislim pri tom samo na Narodno pozoriste u Beogradu, u prilicnoj meri, i repertoarski i umetnicki, onemocao da bi uopste mogao da prikaze jednu takvu produkciju dramskih dela kakva se stvara u nasoj savremenoj knjizevnosti, od nasih dramskih pisaca koji su sigurno neuporedivo zanimljiviji od pozorisne produkcije u Srbiji. Ovo nije prilika da uputim neke ozbiljnije kritike uporedjujuci nas pozorisni odnos prema domacom dramskom piscu sa odnosom drugih kultura u Evropi i svetu. Jer nigde u svetu se ne igraju strani komadi, igraju se, pre svega, domaci. Od stranih, igra se malo vise klasika, ali su nacionalna pozorista prevashodno upucena na savremenu domacu dramu. To je iskustvo i naseg pozorista kroz istoriju dok se stvaralo i postajalo jedno od znacajnijih pozorista u Evropi. |
|