ČETVRTI JUGOSLOVENSKI POZORIŠNI FESTIVAL UŽICE 1999.
"ĆERAĆEMO SE JOŠ"


ČETVRTO FESTIVALSKO VEČE


Cetvrtak, 10. novembar

KRUSEVACKO POZORISTE KRUSEVAC
Ivo Andric: PROKLETA AVLIJA

Dramatizacija, rezija i scenografija: NEBOJSA BRADIC
Kostimograf: IVANKA JEFTOVIC
Kompozitor: ISIDORA ZEBELJAN
Dramaturg: JOVAN CIRILOV
Lektor: MILOS PETROVIC
Likovnost: NESIM TAHIROVIC
Dizajn svetla: MILIVOJE BUTUROVIC
Asistent reditelja: BRANISLAV NEDIC

ULOGE :
Fra Petar MILIJA VUKOVIC
Karadjoz NEBOJSA DUGALIC
Camil VOJIN CETKOVIC
Haim SERGEJ TRIFUNOVIC
Nevini NEBOJSA MILOVANOVIC
Muzafer NEBOJSA VRANIC
Kirkor DUSAN DUKA JOVANOVIC
Zaim DRAGAN MARINKOVIC
Atleta SASA PILIPOVIC
Softa BOJAN VELJOVIC
Zatvorenik DUSAN DULE JOVANOVIC

O PREDSTAVI ...

- Svojom dramatizacijom Nebojsa Bradic je dao primer efektnih dramaturskih resenja problema koje namece novelisticka razudjenost. Andricevu pripovest on, blagodareci izvanrednoj glumackoj ekipi, ali i ostalim saradncima, prevodi u sferu uzbudljive scenske igre koja nadgradjuje literarni predlozak a pri tom ne izneverava pisca.

Aleksandar Milosavljevic

- U predstavi Krusevackog pozorista, autor dramatizacije i reditelj Nebojsa Bradic je fokusirao ovu globalnu metaforu i ravnopravno, bez grubog dociranja, razvijao njene razlicite planove - kako svevremenski, metafizicki, tako i aktuelni, politicki... "Osim ove Avlije ima i drugog i drugacijeg svijeta, ovo nije sve i nije zauvijek". Sasvim je izvesno da nisu slucajno izabrane bas ove Andriceve reci za sam kraj predstave.

Kao reditelj, Nebojsa Bradic je jos jednom pokazao svoju, hvale vrednu, sklonost ka estetizovanom i stilski decentnom pozorisnom izrazu. Osim kroz Bradicevu postavku scenskog prostora i scenskog kretanja, ovaj pozorisni izraz se realizovao i kroz decentna muzicka i svetlosna resenja Isidore Zebeljan i Milivoja Buturovica. Takodje, rediteljeva stilska postavka dosledno je sprovodjena i u vecini glumackih resenja, i to kroz diskretnu stilizaciju, pogotovo koreografiju gesta (ova postavka jedino je delovala neubedljivo u scenama sa epizodistima).

Ivan Medenica

- Ma koliko, u percepciji, predstava atraktivno postaje aktuelna, sav taj korpus vanestetskih dozivljaja srasta sa katarzicnim dozivljajem celine. Nametanje sporog tempa filigranskom preciznoscu, razaranog identicnim promenama ritma, pretvara ovaj nedostatak na formalnom planu, u kvalitet i jedini moguci put za pozorisno tumacenje "Proklete avlije". Dramska radnja, ustvari, izrasta iz svakog segmenta rediteljskog postupka ispunjenog svakovrsnim kontrastima, a podrzana izuzetnom glumackom ekipom, poprima razmere totalnog pozorista. Izuzetno uzbudljiv kontrast spoljasnjeg mira i unutrasnjeg nemira Camilovog, Vojin Cetkovic uzdize na nivo Hamletovske strasti. Osecaj duhovnog nemira pleni u duoscenama Milije Vukovica i Sergeja Trifunovica, ciji Fra Petar i Haim srastaju u jedno bice iz nespojivih razlika. Upecatljiv u dilemi koja nam je, nazalost, konstantno bliska je, i Nebojsa Milovanovic, ali ono sto je, kao Karadjoz, podario Nebojsa Dugalic, kroz geste i preciznost glumacke radnje (sto spada u domen lekcije skole scenskog umeca) do neverovatne snage trnasformacije kojom, uz istinsku koncentraciju, drzi u konstantnoj napetosti gledaoca, treba vrednovati kao redak, izuzetan i potpuno katarzican teatarski cin.

Zeljko Hubac


PISCI

Veljko Radovic
KULTURA OSMISLJAVA ZIVOT I DAJE MU VREDNOST

Ove godine na cetvrtom Festivalu u Uzicu je i Veljko Radovic, dramski pisac i profesor dramaturgije na Fakultetu dramskih umetnosti u Novom Sadu i na Cetinju. Na ovogodisnjem Festivalu je i clan zirija.

* Kako ste prihvatili da budete clan zirija ovde na Festivalu u Uzicu?

- Vrlo rado, naravno kada sam jos video ko je je u tom ziriju, meni je i to vazno. Covek mora da misli kontekstualno. Nije mi nevazno i kako cu se osecati. Ovogodisnji ziri, evo necu da govorim o sebi, vrlo pametno je ukomponovan, to je dobro smisljeno i dobro planirano. Tu su glumci, teatrolozi, kriticari, tako da je raspon klatna dosta sirok. A ja sam dramski pisac a i teatrolog, tako da su svi domeni pozorisne predstave pokriveni. Meni je vazno da sam u timu koji je kompetentan, cak visoko kompetentan.

* Gospodine Radovicu, pozorista su spremala predstave i igrala sve vreme i kad je bilo bombardovanje.Dakle, branili su i sebe i one oko sebe. Sta to govori?

- Pa nije to nikakav nov izum. Zaustavljane su vojske spartanske i persijanske da bi se odrzale Olimpijske igre koje nisu bile samo atletske vec i druga takmicenja kao sto je muzika. Dakle, nista ne ostaje osim kulture. Vidite vise vredi jedna kineska vaza stara tri hiljade godina od bilo koje kineske dinastije. Ko zna ko su bili ti carevi, to su prolazne kategorije. Ostaju samo stvari kulture, drame, slike, od pecine do danas. Izgleda da je to jedino, naravno i religija, sto osmisljava zivot i daje mu vrednost. Upravo kultura, muzika, arhitektura. Mislim da nikad ne bi trebalo zaboraviti da donacije moraju postojati za kulturu i potrebno je braniti to svim sredstvima. To je osnova ljudskog individualiteta, to je neka vrsta religije svetovne za jednu zemlju, obasjava zivot i daje mu smisao. Inace smo na terenu u potpunoj konfuziji, konglomeratu nekontrolisanih zbivanja. Samo mu umetnost daje oblik.

Milica Turudic


RAZGOVORI ...


Branko Popovic, umetnicki direktor festivala
OKRSAJ POZORISNIH DIVOVA

* Sta kao umetnicki direktor izdvajate kao obelezje ovogodisnjeg Festivala?

- Obelezja ovogodisnjeg festivala su dramatizacije, naglaseni rediteljski doprinos u gradjenju predstava i aktuelizovanje poznatih naslova. Smatram da poseban kvalitet Festivalu daju glumci cija cemo pojedina ostvarenja pamtiti i prepricavati. Ovo ce biti cetvrti okrsaj pozorisnih divova i ja mu se zista radujem.

*Koje poteskoce prate Festival u ovoj godini?

- Tokom svog cetvorogodisnjeg trajanja Jugoslovenski pozorisni festival nikad nije imao vecih problema pri sastavljanju repertoara kao ove godine. Razlozi za to su visestruki, jer usled velikih finansijskih teskoca u kojima se nalazi celokupno nase drustvo i sama selekcija Festivala bila je prinudjena na ogranicenja, tako da smo ove godine doveli samo sest predstava. To je prilicno zaostrilo konkurenciju i umanjilo manevarske mogucnosti selektora. Nadam se da to ipak nije uticalo na kvalitet i da cemo se vec sledece godine vratiti na prvobitnu selekciju od sedam predstava u takmicarskoj konkurenciji.

Aleksandar Djeric


Naslovna