Dr Ivan Kolarić
FILOZOFSKA HRESTOMATIJA
Učiteljski fakultet, Užice 2000, str. 383
ID=82165516
FILOZOFSKA HRESTOMATIJA prof. dr Ivana Kolarića je značajna
knjiga i veoma funkcionalan instrument za svakog savremenog intelektualca.
To je vrelo ideja koje su pokretale svet i osmišljavale ljudski život,
a nikako zbornik definitivnih i neospornih istina. Sinhronijski i dijahronijski,
strukturalno i problemski ona prati, od istog autora, ranije publikovanu
knjigu Filozofija. Svaki naslov i podnaslov iz tog učila, kao i
tematski sklop i raspored, propraćen je maestralno odabranim reprezentativnim
i raznovrsnim tekstovima i ilustracijama. Najveći značaj ovog vrsnog dela
upravo je kompatibilnost, jer ekscerpti hrestomatije iskazuju podršku
autoru udžbeničkog teksta. Jednom rečju, velika je sreća za (srpsku) filozofiju
što je autor, koji je tvorac kvalitetnog učila iz filozofije - sa istim
diskursom, metodama i stilom sačinio i Filozofsku hrestomatiju, knjigu
kojom je obuhvaćeno sve (ili gotovo sve) što bi bilo relevantno za skoro
tri milenijuma filozofske misli. Bitna metodološka odlika Hrestomatije
prof. dr Ivana Kolarića jeste i autentičnost, jer donosi znatan broj novih
filozofskih tekstova, koji nisu bili zastupljeni ni u jednoj dosadašnjoj
hrestomatiji na srpskom jeziku (ruku na srce, ozbiljnih i kompletnih,
izuzev hrvatske Filozofske hrestomatije u 12 tomova, nije ni bilo na jugoslovenskim
prostorima).
Čast da otvori Kolarićevu Hrestomatiju pripala je Platonu,
sa onom čuvenom mišlju o ulozi filozofa-vladara, a čast da je zatvori
pripala je M. Epštejnu i njegovom tekstu o postmodernizmu. U Hrestomatiji
je, ipak, reč samo o prvoj berbi najznačajnijih ideja najvećih filozofa
čovečanstva, jer predočeni tekstovi nas nagovaraju i na čitanje filozofskih
dela u celini. Naravno, autor je svestan činjenice da je svaki izbor istovremeno
lišavanje i redukcija (i to obično prema koncepciji priredivača). Međutim,
s obzirom da ništa nije zabranjeno da se čita, nadareniji i ambiciozniji
duhovi verovatno se neće zadržati samo na tekstovima koje je odabrao dr
Kolarić. Najzad, radi se o knjizi iz koje ne samo da mi čitamo filozofe
gorostase, već i oni čitaju nas (odgonetajući neke konstante zajedničke
nam čovečnosti i/ili nečovečnosti). Kod izbora ekscerpata iz literature
korišćena je tzv. filmska tehnika: kao što se za film biraju najbolji
dijalozi, sekvence i kadrovi, tako su i ovde uključeni najreprezentativniji
tekstovi najznačajnijih svetskih filozofa. Pri tome se derivacija prezentiranih
filozofskih tekstova centrira, uglavnom, oko nekoliko stožernih i arhetipskih
filozofskih pitanja. Istovremeno, sprovedeno je i ujednačavanje filozofske
i teološke terminologije, kao i neke formalne korekcije postojećih prevoda
(koje ne dovode u pitanje autentičnost izvornih tekstova).
Didaktičko-metodički zadaci ovog učila realizuju se posredstvom
metoda kontinuirane aktualizacije početnog znanja, tako da svaki ekscerpt
koji sledi biva konkretizovan prethodnim (kao što su i prethodni tekstovi
osvetljeni potonjim). Prema dr Ivanu Kolariću, validna recepcija i interpretacija
podrazumeva ne samo sposobnost apstraktnog mišljenja nego i potrebu da
u nama postoji, bar, zametak onoga što je kod velikih filozofa rascvetana
misao. Nije bez značaja ni podatak da uvodni deo knjige krasi Filozofski
vremeplov (hronologija), uspostavljen radi adekvatnije metajezičke kontekstualne
sondaže tekstova (obuhvata 441 odrednicu: datum - godina i dogadaj). A
na kraju knjige data je Literatura od 1000 bibliografskih jedinica, gde
se nahode i kompletni bibliografski podaci dela iz kojih su preuzeti odabrani
ekscerpti. Spisak je proširen i relevantnom pomoćnom literaturom (uglavnom
dostupnom na srpskom jeziku), u smislu predloga za dalje istraživanje
odredenih filozofema i omiljenih filozofa.
|