ARHITEKTURA GLAVNE CRKVE I IZGLED MANASTIRSKIH ZGRADA
Istočni prostor
Potkupolni prostor
Severna pevnica
Južna pevnica
Zapadni prostor naosa
Priprata
Spoljna priprata
Glavna crkva manastira Mileševe pripada, po arhitektonskim
obeležjima, drugom, zrelom dobu monumentalne arhitekture u Raškoj.
Mileševski hram je prvobitno bio oblikovan kao jednokupolna
jednobrodna građevina. Sastojala se od priprate, naosa sa dve
pevnice, i oltarskog prostora.
Istočni deo crkve ima veliku polukružnu apsidu i dve manje,
dodate uz njene bokove. Ova dva bočna odeljenja, proskomidija i
đakonikon, kao i donji deo srednje apside, dobili su današnji oblik u
obnovi 1863. godine. Između apside i naosa , umesto istočnog
traveja, možda je postojao poseban luk, o čemu svedoče uzani
kameni venci, sačuvani na oba kraja apside, sa kojih je luk
počinjao.
Naos čine pravougaoni potkupolni prostor i uzani zapadni
travej, međusobno odvojeni sa dva jaka pilastara. Kupolnu
konstrukciju nose po jedan poprečni luk na istočnoj i zapadnoj
strani i po dva prislonjena luka na severu i jugu. Prislonjeni
lukovi su udvojeni da bi se iz pravougaone došlo do kvadratne
osnove , nad kojom je izgrađen kružni tambur sa kupolom. Svi
lukovi su prelomljeni u temenu, kao i u najvećem broju raških
crkava, a u njihovim oslincima nalaze se uzani kameni venci.
Stara priprata je prvobitno bila zamišljena kao poluotvoren
trem, sa po dva prolaza na severnoj i južnoj strani, a na zapadnoj
su , možda bila i tri otvora. Ovi otvori su zazidani pre slikanja
fresaka, tako da se u crkvu, kada je bila završena, ulazilo samo
kroz jedna vrata, i to sa zapadne strane.
Spoljna priprata je imala prizemlje i sprat. Produžni zidovi
prizemlja prvobitno su bili podeljeni na četiri dela pomoću
pilastera spojenih polukružnim lukovima. Svod je sačuvan samo
na istočnoj starni. Na zapadnom zidu, u prizemlju , sa obe strane
ulaza, postojala su dva jednodelna prozora. Oni su zazidani pre
oslikavanja priprate. Tako je dobijen mračan prostor, verovatno da
bi tu bila grobnica Svetog Save.
Kapele uz bočne strane priprate su mali pravougaoni prostori sa
istaknutim apsidama na istočnoj strani, polukružnim spolja i
iznutra.
Spoljne oblike stare crkve odlikuje visok brod, pokriven
dvoslivnim krovom. Na istočnom kraju broda uzdiže se kupola na
okruglom tamburu. Kupolna konstrukcija uvučena je u odnosu na
ravan podužnih zidova. Prvi put u raškoj arhitekturi kockasto
postolje kupole ne nastavlja se na bočne zidove crkve, već je uže
od broda.
Arhitektura mileševske crkve nije u potpunosti razjašnjena.
Istraživanja iz poslednjih godina donela su mnogo novih podataka,
ali su neke pojedinosti ostale nepoznate. Kada budu okončana
arheološka iskopavanja i kad se obije malter sa unutrašnjih
površina zidova hrama, izvesne nedoumice će se sigurnije i
potpunije razrešiti.