![]() |
![]() |
|
| Broj 17 | 5. septembar 1999. | Godina IV |
![]() |
B l i c | |
| |
|
|
|
SPO O PROMENAMA Na konferenciji za stampu uzickog Srpskog pokreta obnove, pored drugih pitanja, ponovljena je ocena da se SPO zalaze za promene putem postenih izbora sa podjednakim uslovima za sve u predizbornoj kampanji. Za to se treba izboriti jer ovaj rezim nece tako lako dati vlast. SPO ce primeniti razne oblike mirnog pritiska kako bi do promena doslo. POCELA SKOLSKA GODINA Nova skolska godina pocela je 1. septembra, a najavljeni strajk prosvetnih radnika odgodjen do 1. oktobra. Tacnije, prosvetari od Vlade Srbije traze uskladjivanje koeficijenta zarada do 15. septembra, u protivnom skratice skolski cas na 30 minuta, a ako vlast do 1. oktobra ne isplati zaostale zarade (za 3 poslednja meseca) nastava ce biti u potpunosti obustavljena. PAKETI ZA IZBEGLICE Predsednik i potpredsednik Skupstine opstine Uzice Milan Nikitovic i Djordje Mijuskovic i ove sedmice posetili su izbeglice u Prihvatnom centru na Zabucju i urucili 40 paketa pomoci. Pored izbeglica iz Hrvatske koji su ovde vec vise godina, na Zabucju je i 31 lice izbeglo sa Kosova medju kojima i 16 dece. "SIRIJADA" U BOZETICIMA I ove godine odrzana je tradicionalno takmicenje u proizvodnji zlatarskog sira. U Bozeticima kod Nove Varosi odrzana je izlozba sireva, a ziri je za najbolji proglasio sir proizveden u domacinstvu Ljubise Radisica iz Bozetica. Organizatori ove smotre su Zadruga "Uvac" iz Bozetica i Okruzni savez zemljoradnickih zadruga. |
||
![]() |
F o k u s | |
| |
|
|
|
U okviru ovogodisnjeg MEFESTA u Sirogojnu je odrzan Okrugli sto na temu "Uticaj NATO agresije na zivotnu sredinu i turizam Republike Srbije". Uvodne referate imali su Antonio Konte, mr Radomir Mandic, direktor Zavoda za zastitu prirode Srbije, mr Violeta Orlovic iz Zavoda za zastitu prirode Srbije, dr Jovan Popesku, direktor Turisticke organizacije Srbije i Zorica Ivkovic, direktor Muzeja "Staro selo" Sirogojno. Antonio Konte iz Italije, predsednik Medjunarodnog komiteta turistickih filmova i pocasni predsednik zlatiborskog MEFEST-a istakao je ovom prilikom da se ne moze govoriti o humanosti kada su velike sile Balkan podelile na sinove i pastorke. "Slicno su uradili i svetski mediji, koji su o bombardovanju Jugoslavije izvestavali ili samo prema informacijama iz Brisela, ili prema rekla-kazala pricama koje su uglavnom okrenute protiv vase zemlje, a retki su oni koji su tragali za istinom i mogli da je saopste. Na ovaj festival sam dosao i uzeo ucesce na ovom Okruglom stolu da jos jednom istaknem da ovi susreti treba da sluze razvijanju prijateljstva i razmeni kulturnih vrednosti. Ovde iznosimo ideje i medjusobno se bogatimo u kulturnom smislu", rekao je gospodin Konte i dodao da je "ovde ocekivao depresivnu atmosferu. Ali sam sreo mnogo ljudi koji su, uprkos ekonomskih teskocama, zasukali rukave i rade, dostojanstveno, ostavljajuci sliku kakvu i zasluzuje ovaj narod. Zato krenimo napred, svi zajedno, ucinimo taj napor, ocekujuci da se i generalna situacija popravi". Mr Radomir Mandic, direktor Zavoda za zastitu zdravlja Srbije, u svom izlaganju je istakao da ce trebati "sigurno jos dosta vremena da evidentiramo sve stete na prirodnim dobrima, sve izmerimo i na kraju to sve valorizujemo. To je posao koji se metodoloski radi prvi put u svetu. Problem je bilo reci i napisati koliko ta priroda kosta. Koliko kosta ubijena ptica, a koliko hektar nasilno unistene sume? Mi smo cenovnike sacinili i 6. septembra treba da dodje UNEP-ova komisija za prirodu i biodiverzitet koja utvrdjuje stanje zivotne sredine u Jugoslaviji posle NATO agresije. Pokusali smo da utvrdimo tri vrste stete: neposrednu, posrednu i dugorocnu. Neposredne i posredne stete nastale su direktnim razaranjem bombi i projektila. Primera radi u Nacionalnom parku Fruska Gora bombe su napravile oko 500 kratera i unisteno je oko 500 hektara sume. U pogledu dugorocnih steta to su posledice granatiranja industrijskih i hemijskih objekata i izlivanje opasnih materija u vodu, vazduh i zemljiste. I sve to kroz lanac ishrane dospeva do ljudi i u dugorocnom procesu se ispoljava. Sve ove stete smo obradili i pripremili u formi 19 studija kojima cemo pokusati da svetu dokazemo i obim steta u prirodi". Zorica Ivkovic, direktor Muzeja "Staro selo" Sirogojno, sa puno emocija je govorila o teskim danima NATO agresije. "U ratu koji je nadleteo nasu zemlju i poslednje prolece 20. veka, u Sirogojnu, koje su u svojim srcima odneli ljudi sirom sveta, gledali smo i slusali kako se do utrobe planete trese Cigota, Murtenica, Tornik, Cajetinska gradina, Kremna, Ponikve, Pozesko polje, Ovcar i Kablar - jedan mali deo Srbije iz naseg vidokruga... Mi koji znamo da zdruzeni vekovi balkanske i ljudske proslosti na ovim lokalitetima jos uvek kriju svedocanstva minulih civilizacija osecali smo u dubini svog stvaralackog bica, da svaki potres izazvan stotinama tona bacenih naucnih dostignuca razornog ljudskog uma, znaci jos jedan dokaz manje, jos jedna gradina, jos jedna nekropola, jos crkvina i fibula, mozaika, prstenja i sledjenih lica, da se nikada ne nadju, ne otkriju, ne vide, da nestanu, a opstali su do pred svitanje treceg milenijuma prezrele, bezverne, bezdusne i bezumne ljudske civilizacije u oblicju mocnih, velikih sila. Ako se ljudi vise ne dogovaraju, ako svoje dogovore vise ne postuju, ako je zarobljena istina, ako u coveku vise nema vere, ni ljubavi, za cije potomstvo rade cuvari kulturne bastine velikog sveta", zapitala se gospodja Ivkovic, podrzana od ostalih ucesnika Okruglog stola koji su se okupili da izraze zabrinutost zbog unistavanja ljudi i njihovih dobara. |
||
![]() |
K n j i g a | |
| |
|
|
|
Dobrilo Nenadic, dobitnik nagrade "Mesa Selimovic" i Prosvetine nagrade za 1998. godinu za roman "Despot i zrtva", imao je u cetvrtak u Narodnoj biblioteci u Uzicu uspelo knjizevno vece. O poznatom piscu, koji zivi i radi u Arilju, govorili su knjizevni kriticar dr Milutin Pasic i upravnik Narodne biblioteke mr Slobodan Radovic. NOVA KNJIGA VLADANA SOKICA Uzicki aforisticar Vladan Sokic objavio je novu knjigu pod naslovom "Konac delo krasi" sa oko 400 aforizama. Izdavac je nova izdavacka radionica "Ortoza", iza koje stoji gospodin Milan Nikitovic, predsednik Skupstine opstine Uzice, i sam poznati aforisticar. OBJAVLJEN PROGRAM "DANA RACE" Upravni i Programski odbori "Dana Race ukraj Drine" objavili su program ovogodisnje manifestacije koja ce trajati dva dana, 8. i 9. oktobra. Po prvi put nece biti naucnog skupa jer Fondacija "Racanska bastina", koja je organizator ove manifestacije,nema sredstava da finasira program kao u prethodne cetiri godine. Umesto naucnog skupa predvidjeno je da dr Vasilije Krestic govori o "Podrinjcima u 19. veku" a prilozi autora na ovu temu po pozivu bice stampani u "Racanskom zborniku". Bice promovisan cetvrti broj "Racanskog zbornika" sa radovima na temu "Narodni zivot racanskog kraja" koji ce i ovog puta prirediti dr Dinko Davidov, kao i nova knjiga dr Stevana Ignjica "Rogacica - varosica ukraj Drine". Bice priredjena izlozba "Visoki Decani" Dragana Tanasijevica, a dr Radovan Bigovic na "Izustima Ladjevca" govorice o Nikolaju Velimirovicu. Pavle Aksentijevic izvesce program duhovnog pojanja. "Dani Race ukraj Drine" bice zavrseni dodelom "Racanske povelje" za knjizevno delo inspirisano duhom pravoslavlja. Ziri doneo odluku da se ovo prestizno knjizevno priznanje ove godine uruci Ljubomiru Simovicu, uz obrazlozenje da su pravoslavne tematike i duh pravoslavlja u Simovicevoj poeziji prisutni od njegovih prvih redova 1958. godine, ("Slovenske elegije"), do najnovijeg pesnickog dela ("Ljuska od jajeta"), kao i u drami "Boj na Kosovu". Dosadasnji dobitnici "Racanske povelje" su Milosav Tesic, Ivan V. Lalic, Milorad Pavic i Goran Petrovic. |
||
![]() |
F i l m | |
| |
|
|
|
Na sedmom Medjunarodnom festivalu turistickog, ekoloskog i sportskog filma "MEFEST 99" (Zlatibor, 28 - 31. avgust) prikazana su 74 filma iz 21 zemlje. Festival je otvorio pocasni predsednik ove kulturne manifestacije i predsednik Medjunarodnog komiteta turistickih filmskih festivala gospodin Antonio Konte. - Turizam i kultura su iznad i treba uvek da budu iznad politike, rekao je u pozdravnoj reci na otvaranju Festivala dragi prijatelj iz Italije gospodin Antonio Konte. Turizam je uvek bio najveci ambasador mira u svetu, a ovakvi festivali znacajno doprinose razumevanju medju narodima i gradjenju mira. Ono sto smo svi preziveli poslednjih meseci, a pre svega vi u Jugoslaviji, ali i mi koji smo bili s druge strane, u Italiji, jeste jedna velika tragedija, ali iznad svega jedna velika sramota za svet. Posto ja naravno ne predstavljam Vladu italije, ali predstavljam mnoge Italijane koji drugacije o tome misle, licno treba da vas molim za oprostaj zbog toga sto se dogodilo. Ali mi smo ovde da svedocimo, kao i drugih 20 zemalja koje su zelele da izraze svoju solidarnost, da zelimo da budemo prijatelji i ucestvujemo na ovom festivalu. Mozda ce istorija i vreme pokazati o cemu je rec, mnoge istine izaci ce na videlo, i nadajmo se da ce nam sutra doneti, ne vise ratove, vec veliko pomirenje i mir u citavoj Evropi, pozeleo je gospodin Konte. Filmove je ove godine ocenjivao ziri u sastavu: filmski kriticar Branislava Dzunov, reditelj Moma Martinovic, filmski kriticar iz Bugarske Irina Kanuseva i Radosav Dravic, filmski urednik RTS-a. Na svecanosti zatvaranja festivala, u utorak, 31. avgusta u 20 casova, dodeljene su 4 zvanicne i vise specijalnih nagrada. Za najbolji film na ovogodisnjem MEFEST-u proglasen je austrijski film "Vreme je za Bec" reditelja Vernera Botea. Njemu je pripao i Gran pri festivala "Zlatni bor". "Srebrni bor" za najbolji tursiticki film dodeljen je filmu "Podvodni raj Bornea" reditelja Salvatore Braka iz Malezije. "Srebrni bor" za najbolji ekoloski film dobili su filmovi "Pancevacko prolece 99" reditelja Milosa Nikolica i "Povratak juznim planinama" Slavka Milovanovica. "Srebrni bor" za najbolji sportski film pripao je bugarskom filmu "Stefka" reditelja Krasimira Markova. Diploma za ideju i kreativnost dodeljena je reditelju Sladu Divanovicu iz TV Crne Gore. Nagrada "Srbijasume" za najbolji ekoloski film pripala je reditelju Miloradu Nestorovicu za reziju filma "Zivot je jaci". Nagrada "Dragan Kresoja" za reziju najboljeg turistickog filma dodeljena je Milici i Zdravku Velimirovicu za film "Kotor, biserna skoljka Jadrana". Plaketa Evropske federacije turisticke stampe pripala je filmu "Vode nesto nose" reditelja Vojislava Ercega. Nagrada Muzeja "Staro selo" Sirogojno za najbolji ekoloski film dodeljena je filmu "Bastina pod bombama" autora Tijane Iljenko i Sinise Aleksica. Eko-fond Uzice svoju nagradu dao je Direkciji MEFEST-a za propagiranje turistickih vrednosti Zlatibora i okoline. Specijalne nagrade dodeljene su Tijani Iljenko i Sinisi Aleksicu za rad na filmu "Prirodna bastina pod bombama (Biseri u plamenu)", Zoranu Bojovicu autoru filma "Misija milosrdnog djavola", Biljani Radojevic za efektnu prezentaciju ekoloskih filmova iz Brazila i Aleksandru Todorovicu za reziju filma "Svajcarska akademija alpskog roga". |
||
![]() |
S p o r t | |
| |
|
|
|
Uzicki fidbaleri su u takmicenju Druge savezne fudbalske lige ostvarili novu pobedu. Uspeh je veci jer je pobeda postignuta u gostima, "Sloboda" je pobedila "Berane" sa 4:2. "Sloboda" je igrala u sastavu: Vilotic (Ivanovic), Cancarevic, Novakovic, DJukic, Ristanovic, Cosic, Radovic, Bogdanovic, Todorovic (Maric), Matijasevic, Ilic. "ZLATIBOR"
USPESAN Drugi uzicki drugoligas postize odlicne rezultate na startu prvenstva. Sa dve pobede, jednim neresenim rezultatom i jednim porazom, nalazi se u gornjem delu tabele. U poslednjem kolu pobedili su ekipu "Sloge" sa 2:1. SVETLANA PAVLOVIC PRVAK JUGOSLAVIJE Uzicanka Svetlana-Ceca Pavlovic potvrdila je svoje dosadasnje uspehe u kik-boksu osvajanjem zlatne medalje na upravo odrzanom juniorskom prvenstvu Jugoslavije u Mladenovcu. Pred njom je i nastup na svetskom juniorskom prvenstvu 15. septembra u Portugaliji, kao clanice nase drzavne reprezentacije. REGATA NA DRINI U organizaciji Turistickog saveza opstine Bajina Basta na Drini je odrzana svojevrsna turisticko-rekreativna manifestacija "Regata mira i prijateljstva". Start je bio u Peruccu a cilj u Rogacici, a duzina staze iznosila je 25 km. Ucesnici regate, na polovini puta, zadrzali su se na uscu Race u Drinu, gde je organizator priredio rucak u prirodi i prezentaciju sportske i kamp opreme. Na regati je ucestvovalo dvadesetak posada sa camcima bez motora. |
||
![]() |
E r s k o c o s e | |||
| |
|
|||
|
Oni koji ne misle, misle kao jedan. * * * Nije sve u demokratiji. Mi, na primer. * * * Srbija nema more. A uskoro ce ostati i bez kopna. * * *
|
||||
Casopis je besplatan i distribuira se preko Internet-a. Prijavljivanje
za preuzimanje brojeva putem e-maila na
subscribe@uzice.datavoyage.com . Odjavljivanje na mailto:
unsubscribe@uzice.datavoyage.com.Svaki broj casopisa mozete pogledati i na (c)1998 Copyright by DataVoyage. Sva prava zadrzana. |