Upotreba vitamina D kao dodatka ishrani je specifična, s obzirom na način kako naše telo proizvodi ovaj vitamin i koliko ishrana može zadovoljiti potrebu organizma za vitaminom D. Upravo se tu krije odgovor na pitanje zašto korišćenje vitamina D kao dodatka ishrani treba pažljivo razmotriti i uz konsultaciju sa vašim lekarom.
Za razliku od drugih dodataka ishrani, s kojima se često preteruje, a naročito pod utiskom ili bolje reći pritiskom reklamnih saveta koji podstiču korišćenje suplemenata, vitamin D spada u manju grupu suplementa čija bi upotreba mogla biti opravdana.
Vitamin D je esencijalni nutrijent koji igra važnu ulogu u održavanju zdravlja tela. Postoji nekoliko različitih oblika vitamina D, a dva najvažnija su vitamin D2 i vitamin D3.
Zašto dolazi do manjka vitamina D?
Brojni su faktori rizika koji vode smanjivanju potrebnih količina vitamina D u organizmu. Glavni su neadekvatna ishrana i manjak fizičke aktivnosti, koji su opet posledica neke stalne žurbe, nedostatka vremena za osnovne stvari, stresnih situacija koje pokvare dan i slično.
Vitamin D se stvara u organizmu pod uticajem sunca i unosom kroz ishranu.
Problem sa izlaganjem suncu nosi neke druge rizike koji negativno utiču na zdravlje. UVB zraci koji su neophodni u procesu stvaranja vitamina D postaju opasni zbog izazivanja drugih oboljenja, pre svega na koži. Provesti na suncu do pola sata tri puta nedeljno smatra se dovoljnim za dobijanje dovoljne količine vitamina D. To ne deluje teško izvodivo, ali su smetnje česte – oblačno vreme, zagađenje vazduha, zauzetost dnevnim obavezama, otežano kretanje kod starijih osoba, ostajanje u kući (a od sunca kroz prozor nema vajde).
Ishrana ponekad nije rešenje jer se njome unosi mali procenat potreba za vitaminom D. Potrebne su prilične količine neke namirnice da bi zadovoljile dnevnu potrebu za vitaminom D u organizmu. Riba je posebno bogata vitaminom D.
Zato se smatra opravdanim da vitamin D i još neke “kritične” vitamine treba unositi kao dodatke ishrani. To treba činiti u konsultaciji sa lekarom koji će, zavisno od vašeg zdravstvenog stanja i specifičnih potreba odrediti količine vitamina D koji možete unositi kao dodatak ishrani.
Koliko vitamina D je dnevna potreba organizma?
Preporučene dnevne doze vitamina D rastu sa godinama, tako da za decu do 18 godina iznose 400 IU, a za stare osobe 800 IU. U srednjem dobu to je oko 600 IU. Terapijske doze su veće i njih određuje lekar prema individulanoj potrebi osobe.
Često potrebe nisu zadovoljene i onda je upotreba suplementa neophodna, zato što nedostatak vitamina D može biti uzročnik brojnih medicinskih stanja i bolesti. Ključnu ulogu ima u odbrani organizma tako što utiče na aktivaciju imunog sistema. Štiti od virusa i bakterija, a smanjuje i mogućnost nastanka malignih bolesti i dijabetesa.
Utiče na resorpciju kalcijuma i fosfora u crevima i izuzetno je važan za zdravlje zuba i kostiju. Posledica je rahitis kod dece, a kod starijih dovodi do smanjene gustine kostiju i osteoporoze.
Nedostatak vitamina D može da šteti srcu i da izaziva kardiovaskularne bolesti. Utiče na smanjenje otpornosti organizma kod drugih oboljenja.
Simptomi nedostatka vitamina D
Najčešći simptomi deficita vitamina D su:
- nedostatak snage,
- osećaj umora,
- česte infekcije,
- opadanje kose,
- bol u mišićima i kostima,
- promene na koži.
Da bi se stanje sa vitaminom D popravilo mogu se uzimati suplementi u vidu tableta i kapi. Tablete su dobre jer se lakše kontroliše količina koju uzimate. Uzimanjem tableta ili kapi može se desiti da dobijete višak vitamina D, što takođe nije poželjno jer može izazvati mučninu, povraćanje.
Preporuka je da se vitamin D uzima zajedno sa vitaminom K2 zato što su dobra kombinacina kojom vitamin D podržava apsorpciju kalcijuma, a vitamin K2 prenosi kalcijum kroz organizam.
Za dovoljne količine vitamina D u organizmu najbolje je da kombinujete uravnoteženu ishranu, redovan ali bezbedan boravak na suncu i upotrebu preporučene doze dodataka ishrani.
Ostavite odgovor