
Prema zvaničnim pisanim izvorima naseobina Priboj se pominje s početka XV veka, ali je izvesno da je utvrđeni grad Jagat na Malom Biću zidan u XIII i XIV veku.
A Banju kao utvrđeno i napredno naselje pominje arapski geograf El Idriz Abdulah davne 1153. godine, a taj epitet ona zadržava i u vremenu Nemanjića i njihovih velmoža Vojinovića, Altomanovića i drugih. Od 1219. do 1698. godine, kada Turci spaljuju i ruše manastir Svetog Nikole, Banja je bila sedište Dabarske episkopije.
U XIII veku se prvi put pominje i Župa Dabar čije je sedište bilo u Banji.
Pod tursku upravu Priboj dolazi između 1459. i 1463. godine i tada se i pominje u turskim izvorima. Pod vlašću Osmanskog carstva ostao je sve do 1912. godine, kada je oslobođen i pripojen Kraljevini Srbiji.
Godinu dana posle Bečkog kongresa, u Priboj 1879. dolazi i austrougarski garnizon i u njemu ostaje do 1909. godine. Bio je to period razvoja trgovine i zanata, a 1882. sagrađen je i prvi hotel savremenog tipa.

U jesen 1915. godine pribojski kraj okupira austrougarska vojske. Oslobođen je novembra 1918. i ulazi u sastav Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.
A 17. aprila 1941. godine u Priboj ulaze najpre Nemci, da bi podelom okupacionih teritorija pripao italijanskoj okupacionoj zoni, a 1943. godine menjaju ih Bugari. Priboj i okolinu konačno oslobađa Treća sandžačka brigada 12. januara 1945. godine.
Privredni razvoj
Završetak Drugog svetskog rata 1945. godine, kada je Priboj dobio i električno osvetljenje, označava novi period u razvoju i početak ubrzane industrijalizacije. Razvija se i trgovina, ugostiteljstvo, građevinarstvo i druge uslužne delatnosti.
Godine privrednog uspona obeležava rad Mlinskog preduzeća „12. januar“, Drvno-industrijskog preduzeća „Lim“ , Ugostiteljskog preduzeća „Bić“, Komunalnog preduzeća „Usluga“, Industrijska konfekcija INKOP, Saobraćajno preduzeće „Raketa“, Industrija „Poliester“, Građevinsko preduzeće „Izgradnja“, Fabrika sintetičkih smola „EPOXID“, a naročito Fabrika automobila Priboj, popularni FAP.
Karakteristike ukupnog razvoja Priboja u posleratnim decenijama su pored industralizacije i preporod društvenih delatnosti. Izgrađen je Dom kulture, otvorene nove škole i zdravstvene ustanove. Mogućnosti dobrog zaposlenja privlačile su ljude sa raznih strana, iz okolnih sela ali i izdaleka.
Priboj danas
Zahvaljujući privrednom napretku nikao je Novi Priboj na levoj obali Lima, u Čitlučkom polju, popularno nazvan Naselje. Širila su se i prigradska naselja u Mramorju, na Zelencu, na Mostini, Podinama, Poljicu i Jarmovcu.
Nažalost, poslednje krizne decenije uslovile su da mnoga od navedenih preduzeća više ne rade u nekadašnjem kapacitetu. FAP se oporavlja najviše dobroj saradnji sa Vojskom Srbije i isporukama kamiona za njene potrebe. Razvojnu inicijativu sve više preuzima privatni sektor.
Na opštinskoj teritoriji od 552 kvadratna kilometra živi, prema popisu iz 2011. godine, 27.133 stanovnika, u 33 naselja i 14 mesnih zajednica.
Mladi se školuju u šest osnovnih škola i dve srednje – Gimnaziji i Mašinsko-elektrotehničkoj školi. Zabeleženo je da su prve četvororazredne škole otvorene u Banji 1853. godine, Pribojskim Golešima 1869. i Priboju 1888. godine.

Fabrika automobila Priboj
Pribojci se s ponosom sećaju uspeha svoje Fabrike automobila i zadovoljni su što država nije dozvolila da se nosilac privrednog rasta ovog kraja ugasi. Podsticajnim merama FAP radi i svi se nadaju da će jednom opet biti bar delom gigant automobilske industrije kakav je nekad bio.
Istorijat fabrike beleži da je osnovan kao državno-privredno preduzeće udelom vlade SFRJ 1953. godine. Već u prvoj deceniji rada FAP izrasta u najvećeg proizvođača teških privrednih vozila i autobusa na Balkanu. Sadašnji tehnološko-tehnički nivo svih kapaciteta omogućava godišnju proizvodnju od 15.000 vozila.
Za četrdeset uspešnih godina rada, sve do početka ratova i sankcija na ovim prostorima devedesetih godina prošlog veka, FAP je proizveo ukupno 147.831 vozilo. Osamdesetih godina značajno je unapređen i kvalitet, jer je osavremenjen proizvodni program i povećana proizvodnja vozila većih težinskih kategorija. Sa proizvodne linije FAP-a silazila su vozila, šasije, sandučari, kiperi, tegljači, ali i furgoni, cisterne, silosi, komunalna i druga vozila.
Procenjuje se da je i danas u pogonu oko 80.000 FAP-ovih vozila na domaćem tržištu i oko 70.000 na inostranom, kada je beležen značajan izvoz u Rusiju, Bugarsku, Dansku, Grčku, Poljsku, Rumuniju, Irak, Iran, Češku, Slovačku, Kinu, Egipat, Siriju i Saudijsku Arabiju.
Pribojska banja
Veliko bogatstvo su termomineralni izvori u Pribojskoj banji. Najpoznatije izvorište gde je podignuta Stara Banja daje u sekundi 43 litara vode, temperature 37˚S. Nad slabijim izvorom izgrađena su tri bazena Nove Banje kapaciteta 15 litara u sekundi, sa temperaturom vode 36,5˚S.
Lekovita voda se pije, ali se više koristi za kupanje. Jedna od prvih analiza izvršena je 1878. godine u Beču i od tada se ubraja u vrhunske svetske termalne izvore.

Pomaže u lečenju svih oblika hroničnog zglobnog i vanzglobnog reumatizma, oboljenja perifernih nerava, svih oblika posttraumatskih stanja, oboljenja kičmenog stuba, poremećaja periferne cirkulacije, hroničnih ginekoloških oboljenja, hroničnih kožnih oboljenja – ubrzava zarastanje rana.
Pijenjem vode, leče se funkcionalna oboljenja digestivnog trakta, nadimanja, otežano varenje, stanja posle hirurških intervencija.
Rehabilitacioni centar opremljen je terapeutskim bazenima i salama za fizikalnu terapiju sa najsavremenijim aparatima za fizikalnu medicinu. U lečenju se primenjuje hidro, kinezi i fizikalna terapija.
U centru Banje je manastir Svetog Nikole iz XII veka. Deo je turističke ponude čije su bogatstvo živopisna dolina reke Lim, obližnji Zlatar, Potpećko i Radoinjsko jezero i obnovljeni manastiri Uvac i Orahovica u Mažićima.
Manifestacije
Radi unapređenja turizma, Turistička organizacija Priboj od 2005. godine organizuje manifestaciju „Ilindanski dani“, koja traje tri dana i koja iz godine u godinu okuplja sve veći broj ljudi. Svake godine se u Pribojskoj Banji okupi desetine hiljada posetilaca, gostiju i učesnika programa koji čuva tradiciju i običaje. Takmiče se frulaši, organizuje prodajna izložba „Zlatne ruke”, etno koncerti, sportska nadmetanja, pripremaju se tradicionalnih jela.
A za mlade je „Lim fest“ u novom delu grada, pribojski rok festival na kome treće nedelje avgusta sviraju poznati rok bendovi sa prostora bivše SFRJ, a svoje znanje pokažu i mladi pribojski rok muzičari.
