Milisav R. Đenić (90), profesor istorije iz Čajetine, objavio je 20. knjigu o zavičaju – „Biografski leksikon Zlatibora“. Kao krunu decenijskih istraživanja i pisanja o erskom humoru, razvoju turizma, a posebno o ratnicima i patnji naroda s početka 20. veka.

Autor je među korice knjige sabrao biografije 448 ličnosti u dva poslednja veka sa područja bivšeg Zlatiborskog sreza, ali i onih koji su ovde boravili i ostavili vidan trag ili su stekli znanje i karijere i zauzimaju važna mesta u naučnim i obrazovnim ustanovama.
Ova knjiga ne odužuje dug samo prema velikim ljudima, već i menja ukorenjeno mišljenje da su ovdašnji težaci jedino bili sposobni da na braniku otadžbine prolivaju krv i polože živote za slobodu svoga naroda. U zlatiborskim sirotinjskim kolibama, kraj ognjišta i uz gusle, odrastali su narodni poslanici, senatori, đenerali, deca naših siromašnih seljanki postajla su čuveni inženjeri doktori, profesori univerziteta i akademici.
Stičući zasluge i odličja na grudobranu otadžbine, ratnici su prvi poneli slavu Zlatiboraca. Uz portrete 53 nosioca Karađorđeve zvezde, među kojima je i đeneral Krsta Smiljanić, komandant Drinske divizije sa Kajmakčalana, u knjizi je i osam dobitnika ordena Takovskog krsta i jedan nosilac Ordena narodnog heroja.

– Među zaslužnim Zlatiborcima su ljudi gotovo svih zanimanja, od ratara, kiridžija, zanatlija, trgovca, političara, učitelja, sveštenika, arhitekti, umetnika, književnika do sportista. Bivši Zlatiborski srez je do današnjih dana iznedrio osam akademika, 53 doktora nauka, 50 univerzitetskih profesora… Mnogi od njih su se rasuli po belom svetu, od Austrije, Nemačke, Francuske i Portugala do Amerike, stičući ugled u bogatim zemljama – piše Đenić.
Stranice Leksikona svedoče i o više generacija inženjera od Aćima Stevovića, Milenka Turudića, Miladina Pećinara, Vlada Vračarevića, Vasilija Mićića, do Vlada Stamenića – o pionirima industrijalizacije, neimarima prvih turističkih objekata na planini, te okretnim i preduzimljivim ljudima što su preporodili zlatiborski kraj.
– Leksikon je ne samo hronika uspešnih stvaralaca, nego i hronika jednog vremena. Vrednovani su svi koji su svojim delom postali uzdanica precima i potomstvu i otadžbini na ponos. U Leksikon su ušli na osnovu u narodu opšte prihvaćenih vrlina i moralnih karakteristika, kao što su radinost, odanost, rodoljublje, pregalaštvo. U njihovim biografijama zajedničko je to da se bez velikog truda i rada ne mogu postići ni velikia dela – ističe u recenziji knjige dr Ilija Misailović.
Dragoljub GAGRIČIĆ

Ostavite odgovor