Dinarska štednja – znak poverenja u domaću valutu

Foto: Narodna banka Srbije

Rast dinarske štednje u vremenu globalne nestabilnosti i finansijskih rizika, koji se na razne načine manifestuju u svetskoj ekonomiji, potvrđuje da je očuvano poverenje građana u domaću valutu i domaći finansijski sistem.

Činjenica da je sada isplativije štedeti u dinarima nego u devizama promenila je valutnu strukturu štednje u korist dinarske štednje i rasta trajnijih dinarskih uloga.

Tendencija dinarizacije, kako ovaj trend nazivaju ekonomisti, sve više je izražena u poslednjih nekoliko godina. Iako građani najviše štede u devizama (od toga 90 odsto u evrima), evidentan je rast udela dinarske u ukupnoj štednji, koji se nastavlja.  

Zašto raste dinarska štednja?

Analize pokazuju da je isplativije štedeti u dinarima nego u evrima i kratkoročno i dugoročno. Razlozi za to su sledeći:

  • ostvarena je i sačuvana makroekonomska stabilnost duži niz godina,
  • donete su odgovarajuće mere monetarne i fiskalne politike,
  • relativno su više kamatne stope na dinarsku štednju nego na štednju u evrima,
  • neoporezivanje dinarske štednje (po osnovu devizne štednje plaća se porez u iznosu od 15%).

Poverenje građana u stabilnost dinarske štednje najbolje potvrđuje podatak Narodne banke Srbije da je u poslednjih deset godina dinarska štednja povećana više od pet puta i da je krajem 2022. godine iznosila 96,3 milijarde dinara.

Ovo je ostvareno uprkos nepovoljnom uticaju raznih globalnih kriza u tom periodu koje unose neizvesnost. Kriza povodom rata u Ukrajini, koji je počeo u februaru 2022. godine, preti sukobima širih razmera. Opšti poremećaj života unela je i pandemija virusa Kovid-19. Ipak, i u najnovijem periodu raste dinarska štednja uz povećano učešće dugoročnih depozita.

Stari grad Užice

Ukupni oporavak finansijskog sistema u Srbiji potvrđuje i rast devizne štednje. Prema podacima Narodne banke Srbije, devizna štednja uvećana je sa 8,3 milijarde evra krajem 2012. godine na 13,7 milijardi evra krajem 2022. godine.

Očuvanje stabilnog kursa dinara prema evru se nastavlja

Očuvanje relativne stabilnosti kursa dinara prema evru dalo je višestruke efekte. Za običan svet to je veoma umirujuća činjenica, jer svi dobro pamtimo vreme opšte nestabilnosti i inflacije devedestih godina, koja je iz dan u dan nizala nule na novim novčanicama do svetskih rekorda.

Za privredu ta stabilnost ima značaj jer je znatno doprinela da uticaj rasta uvoznih cena na domaće cene bude ograničen.

Narodna banka Srbije je efikasno reagovala na znatno povećanu tražnju za devizama zbog geopolitičke tenzije i posebno rasta cena energenata. Intervencijama na deviznom tržištu očuvano je poverenje i stabilnost dinara prema evru.

Efekti intervencija uticali su na povećanje deviznih rezervi, koje su krajem decembra 2022. godine iznosile 19,4 milijarde evra. Količina zlata u deviznim rezervama dostigla je rekordnih 38,5 tona.

Pokazatelji stabilnosti domaće ekonomije

Uz rast dinarske štednje i stabilnost kursa dinara, pokazatelji stabilnosti domaće ekonomije su sledeći:

  • smanjenje učešća javnog duga u projektovanom bruto domaćem proizvodu,
  • smanjenje učešća problematičnih kredita u ukupnim kreditima,
  • zadržavanju kreditnog rejtinga Srbije,
  • produžavanje podrške Međunarodnog monetarnog fonda dogovorenom ekonomskom programu,
  • očuvanje poverenja međunarodnih investitora u održive ekonomske pokazatelje Srbije.

Kako banke podstiču štednju

Za ukupni privredni rast veoma je važno održati poverenje u bankarski sistem, jer bez štednje nema rasta.

Ekonomisti ističu da bez štednje nema mogućnosti za finansiranje privrede u dovoljnoj meri. Obezbeđenim finansiranjem aktiviraju se brojni razvojni projekti. Ukoliko toga ne bi bilo, bio bi usporen razvoj preduzeća, a to u makro razmerama znači pad ekonomskih aktivnosti i usporavanje privrednog rasta, sa svim posledicama po celo društvo.

Bankarski sistem i sam reaguje na podsticaj dinarske štednje. Uobičajene mere koje podstiču dinarsku štednju su sledeće:

  • veće kamatne stope na dinarsku štednju kako bi privukle više štediša i njihove depozite,
  • mogućnost otvaranja različitih vrsta računa, u fleksibilnoj kombinaciji besplatnog, osnovnog i paket računa kako bi se proširio broj štediša, a samim tim i štednja,
  • automatska dinarska štednja, gde se određeni iznos automatski prebacuje sa tekućeg računa na štedni račun svakog meseca,
  • promocije i bonusi koje banke povremeno nude novim štedišama,
  • novina su onlajn usluge i mobilne aplikacije koje olakšavaju otvaranje i upravljanje štednim računima bez odlaska u banku.

Ovim i drugim merama omogućava se klijentima da izaberu onu opciju koja najbolje odgovara njihovim potrebama i finansijskim ciljevima.

Promocijom bankarskih usluga klijenti se obaveštavaju i podstiču da istraže različite ponude i opcije koje banke nude, kako bi pronašli najbolju opciju za svoju štednju.

Veliki Rzav, Orlovača, Ravni

Podelite:

Mesta:

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Odnosi se na obaveštenja o novim člancima na sajtu i važne informacije o samom sajtu. Nećete dobijati nikakve reklame niti će vaši podaci biti ustupani trećim licima.