Mržnja - Slobodan Ristović

Slobodan Ristović

Mržnja – Slobodan Ristović

Vrsta: Zbirka pripovetki
Jezik: srpski
Pismo: latinica
Izdavač: Zapis, Beograd, 1982.
Broj strana:
ISBN:

Mržnja je jedna od knjiga Slobodana Ristovića objavljena u prvoj fazi njegovog književnog rada. Knjiga je objavljena još 1982. godine u izdanju Zapisa iz Beograda.
Ova knjiga predstavlja interesantnu zbirku Ristovićevih pripovedaka, neveliku po obimu, ali privlačnog i čitkog štiva. Na 74 strane našle su se kratke i efektne pripovetke našeg autora koje, istina, imaju svoje slabosti i nagoveštavaju pisca koji još uvek traga za pravim i potpunim izrazom i stilom. No, ove priče, takođe, najavljuju autora bogatog i osetljivog duha, pisca sposobnog da u svakoj životnoj situaciji otkrije povod za osvrt, za lekciju, za priču…

Stilski, ove pripovetke najbliže su socrealističkom maniru, naročito uvodne sa tematikom iz partizanskog života. No, pisac kroz takav stil ipak nagoveštava da ne može da se zadovolji postignutim izrazom i on, prilično ubedljivo, i dalje traga. Upečatljiv naslov knjige nagoveštava zajedničko tkivo svih pripovedaka – mržnju. Mržnja se provlači kroz Ristovićeve junake kao negde nagovešteno, negde direktno prepoznatljivo osećanje, ali pre svega kao jedna negativna crta nastala kao posledica raznih životnih situacija u koje autorovi junaci upadaju, a ne znaju da se izvuku.

Priče imaju prilično taman kolorit kojim pisac, hrabro za vreme u kome su napisane, nagoveštava da je životna realnost mnogo tamnija nego što je to u stvarnosti predstavljano. Ristović se ovde najviše koristi metaforičnim i alegorijskim izrazom i ostavlja snažan utisak na čitaoca koji zna da čita i između redova.

Autorov izraz je standardno bistar, rečnik bogat i sočan, Ristović se nikada ne odriče svojih korena, pa su njegovi junaci obični ljudi, ljudi iz naroda – stoga i njihov jezik je prepun nestandardnih, narodnih reči, arhaizama, često vrlo zanimljivih i privlačnih.

Slobodan Ristović ovom zbirkom nagoveštava talentovanog pisca koji će naročito kasnijim naslovima ostaviti značajan trag na srpskoj književnoj sceni. Ono, što ova knjiga otkriva, a potonji naslovi potvrđuju, to je da Ristović ne postaje pisac koji će da pozira, već da ostaje narodni čovek, čovek iskrenog srca i čiste duše, čovek koji svoj talenat pre svega deli sa drugima da bi im u ova smutna vremena nahranio dušu…

Užice - panorama

To je, uostalom, posao pravog pisca, zar ne?

Veliki Rzav, Orlovača, Ravni

Podelite:

Odnosi se na obaveštenja o novim člancima na sajtu i važne informacije o samom sajtu. Nećete dobijati nikakve reklame niti će vaši podaci biti ustupani trećim licima.