Duh Starog Vlaha u monografiji „Nova Varoš“
Monografija „Nova Varoš“ na 420 strana, u 12 poglavlja iz pera 11 autora, predstavlja prošlost i sadašnjost novovaroškog kraja. Ovo je druga knjiga Istraživačko izdavačkog centra „Stari Vlah“ u Beogradu, a objavljivanje knjige finansirao je beogradski privrednik Milorad Miško V. Stevović, na dar zavičaju.
Ciljevi izdavača, Istraživačko-izdavačkog centra „Stari Vlah“, su okupljanje što većeg broja Novovarošana i onih koji vole Novu Varoš, da se ostvare čvrste veze između svih Varošana ma gde oni bili, da se kroz volonterski, a i profesionalni rad istraži Stari Vlah, a posebno Nova Varoš, koja je njegov ne samo geografski centar.
U delu izdavačke delatnosti, izdavanjem knjiga i časopisa, cilj je afirmacija kreativnog potencijala Novovarošana i svih drugih sa područja Starog Vlaha.
Povodom izdavanja monografije „Nova Varoš“ istaknuta je oslobodilačka borba ovog kraja, njegovo nedovoljno prisutno mesto u nacionalnoj istoriji, kao i turističke i druge vrednosti kojima raspolaže novovaroški kraj. Radi njihove afirmacije potrebna je jasna strategija i planski razvoj.
U izradu monografije uloženi su veliki napori da brojni podaci iz oko 500 godina istorije Nove Varoši ne budu suvoparni i dosadni, jer kraj sa bogatom tradicijom zaslužuje monografiju koja se lako i rado čita i zato je napisana stilom prijemčivim širokoj čitalačkoj publici.
Knjiga je pionirski poduhvat da saznamo odakle smo pošli, kuda smo sve prolazili i dokle smo stigli u svim sferama ljudskog delanja. Jasno se vidi bogata istorija i kultura novovaroškog kraja, burna prošlost iz koje je ostalo mnogo velikih dela i mnogo značajnih ličnosti.
Autori monografije su Svetlana Jevdoksić, Ivan Dilparić, Indira Gendžić, Maida Turkmanović, Bojana Melović, Filip Bjelić, Risto Diplarić, Antonija Vučićević, Katarina Đajić Ruljević, Grozdan Bogdanović i Velibor Ljujić, glavni urednik je Milinko Bujišić, izvršni urednik Milomir Kragović, grafički urednici Marko i Danko Polić, a autori fotografija su Rade Prelić i Alaksandar Bubanja.
Dragoljub Gagričić (Zlatarinfo)
Ostavite odgovor